[fotografija: Boris Cvjetanović]

Vjenceslav Richter je hrvatski arhitekt, kipar, slikar i dizajner rođen 1917. u Omilju, kraj Sv. Ivana Zeline. Godine 1937. upisuje Tehnički fakultet u Zagrebu, a školovanje prekida početkom Drugog svjetskog rata te se pridružuje NOB-u. Nakon završetka rata, nastavlja studij te  diplomira arhitekturu 1949. godine. Još 1946. počinje raditi kao projektant u OZEHA-i te mu se povjerava projektiranje jugoslavenskih paviljona za međunarodne sajmove, a na tim poslovima po prvi puta surađuje s I. Piceljem. Godine 1951. boravi u Chicagu i posjećuje Institute of Technology, gdje se upoznaje s bauhausovskim postulatima koji će bitno utjecati na njegov daljini rad, a već sljedeće godine sudjeluje u osnivanju grupe EXAT 51 koja je težila integraciji likovne umjetnosti, dizajna i arhitekture kako bi unaprijedila čovjekovu okolinu te samim time i kvalitetu njegova života. Težnja interdisciplinarnoj sintezi ključno je mjesto Richterova djelovanja te je ta ideja nit vodilja njegova umjetničkog, dizajnerskog i arhitektonskog opusa. Govoreći o uporabnim predmetima, Richter ih je shvaćao kao funkcionalnu plastiku, naglašavajući tako istovremeno i umjetnički i uporabni aspekt predmeta. Blizak racionalnoj, sistemskoj struji umjetnosti te utopističkim društvenim težnjama, nakon prestanka djelovanja grupe EXAT 51, nalazi svoje mjesto u pokretu Novih tendencija (1961.), gdje također biva jednim od predvodnika. Osim sudjelovanja u neformalnim grupama i pokretima, važan impuls dao je i pri pokretanju raznih manifestacija i stručnih institucija. Godine 1955. jedan je od pokretača Zagrebačkog triennala, za koji radi postav izložbe te plakat za drugo izdanje manifestacije dok nešto kasnije uspješno zagovara osnivanje Studija za industrijsko oblikovanje – SIO (1956), a potom i Centra za industrijsko oblikovanje – CIO (1963) kojeg je bio prvi voditelj. Radeći kao dizajner oblikuje plakate, scenografije, a po njegovim je nacrtima izvedeno i nekoliko komada namještaja. Cijenjen i prepoznat od kolega i suvremenika, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj rad. Godine 1992. dobiva nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Od 1997. godine u njegovu se stanu nalazi Zbirka Richter. Vjenceslav Richter preminuo je u Zagrebu 2002. godine.