Scenografija za operu "Fidelio"
Zbirka:
Primijenjena umjetnost
Dizajn:
Vjenceslav Richter
Period (godina):
1960.
Naručitelj:
HNK
Mjesto izrade:
Zagreb
Mjesto korištenja:
Zagreb
Tipovi građe:
scenografija
Vjenceslav Richter dizajnirao je scenografiju za operu "Fidelio" Ludwiga van Beethovena, izvedenu 1960. godine u zagrebačkom HNK. Oblikovanje ove scenografije nastavak je suradnje Richtera i HNK koja je započela 1959. godine („Vjenčanje u samostanu“) te će se nastaviti na još nekoliko produkcija tijekom 60-ih godina: Stvaramo operu / Mali dimnjačar (1960.); Remi (1963.) te u 70-ima za predstavu Julije Cezar (1970.).
U periodu 50-ih i 60-ih godina sve je više etabliranih umjetnika dobivalo angažmane na oblikovanju scenografija za kazališne predstave, među ostalima i B. Rašica, E. Murtić, E. Kovačević te Z. Bourek. Tendencije u oblikovanju pratile su gibanja u svjetskom kazalištu te se nastojala dokinuti iluzija realizma pozornice. Štoviše, težilo se apstrakciji i stilizaciji elemenata scene, dijelom i zbog toga što se tako htjela pažnja usmjeriti na strukturu i radnju djela te se nastojala konotirati univerzalnost onog prikazanog, neovisno o vremenu, mjestu i epohi povijesti.
Intencija pri postavljanju djela, koju se pratilo i pri oblikovanju scenografije, bila je istaknuti muziku u djelu. Iz tog razloga elementi prostora ne teže realističnosti, reducirani su i stilizirani te simbolički karakteriziraju prostor radnje (pr. drvo - eksterijer, rešetke - zatvor).
S druge strane, takvim oblikovanjem scenografije namjera je bila i skrenuti pažnju na univerzalnost obrađenih tema (političko zatvaranje, borba za pravdu, herojstvo pojedinca, itd.) koje nisu specifične za određeni vremenski period već konstantno prisutne u ljudskoj povijesti.
*Unatoč nastojanjima s autorom i/ili nositeljem autorskih prava djela ili fotografije djela nije se uspio uspostaviti kontakt te je djelo reproducirano bez eksplicitne privole autora i/ili nositelja prava te se obvezujemo ukloniti sporne dijelove zapisa na njihov zahtjev.
Ovaj zapis, kao i projekt Centar oblikovanja svakodnevice u okviru kojega je nastala Mreža dizajneskog sjećanja, neprofitnog je karaktera.
Tagovi:
• kultura • kazalište • umjetnost • Jugoslavija • šezdesete • modernizam