Bernardo Bernardi hrvatski je arhitekt i dizajner, rođen 1921. na Korčuli. Kao član grupe EXAT 51. pročitao je njihov manifest na Plenumu ULUPUH-a. Nastavljač je bauhausovske tradicije pristupa oblikovanju, naglašavajući humanistički pristup koji smjera poboljšanju čovjekove životne okoline. S tim u cilju prihvaća načela racionalizacije i scijentifikacije u pristupu oblikovanju te se zalaže za sintezu umjetnosti i industrije, odnosno proizvodnje. Ova nastojanja reflektiraju se i u važnosti teme stanovanja za Bernardija, pri čemu on stambeni prostor doživljava kao fizičku manifestaciju čovjekova načina života te izraz njegove intime. Početkom 60-ih posjećuje skandinavske zemlje kako bi se upoznao vodećim dizajnerima, no prvenstveno s temeljnim principima organizacije nastave dizajna, kao i industrijske proizvodnje u kojoj dizajner ima ključnu ulogu, a kako bi te modele pokušao prenijeti u Jugoslaviju. Osim toga dobiva i potvrdu vlastitog shvaćanja važnosti standardizacije i sistematizacije oblika predmeta radi povećanja efikasnosti i kvalitete masovne industrijske proizvodnje. Upoznaje se i s postulatima organskog modernizma te ih integrira u svoju dizajnersku praksu, a na taj se način aktualiziraju i populariziraju u jugoslavenskom kontekstu. Po povratku sa studijskog putovanja počinje se zalagati te se uz pomoć R. Putara uspijeva i izboriti za osnivanje Centra za industrijsko oblikovanje (CIO) 1964., po uzoru na finski dizajnerski centar. Godine 1961. dizajnira opremu za novootvoreno Radničko sveučilište Moša Pijade (arhitekt Radovan Nikšić), što predstavlja jedan od najimpresivnijih primjera total dizajna na prostoru Hrvatske te je rezultat bliske suradnje i razumijevanja dizajnera i arhitekta. U kasnijoj fazi svoga djelovanja Bernardi se u oblikovanju predmeta, posebice uredske i edukacijske opreme, vodi idealima polivalentnosti upotrebe, modularnosti i prilagodljivosti. Bernardi iznenada umire 1985. godine na Braču. Ponajveće priznanje za svoj rad dobiva posthumno, 1989. godine, kada se u skladu s njegovim dugogodišnjim nastojanjima, po uzoru na Dansku umjetničku akademiju, pri zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu otvara Studij dizajna.
