Uređenje interijera kavane "Neboder"

Izgradnja nebodera na početku Ilice, na adresi Ilica 1, koje je trajalo od 1955. do 1958. godine, bio je jedan od najznačajnijih građevinskih projekata tih godina. Izgrađeni neboder bio je najviša građevina tada u Jugoslaviji. Iako dovršen 1958. godine, zamisao o gradnji nebodera na toj lokaciji javila se još krajem 1920-ih, kada su rađene prve urbanističke koncepcije tzv. Zakladnog bloka, a projekte za neboder na tom mjestu prije Drugog svjetskog rata izradili su arhitekti poput Josipa Pičmana, Josipa Seissela te Drage Iblera. U konačnici, neboder je izveden prema arhitektonskom rješenju Josipa Hitila, Slobodana Jovičića i Ive Žuljevića. Zanimljivo je istaknuti i kako je neboder građen korištenjem najmodernijih tehnologija i materijala - po prvi puta su korišteni moderni materijali, aluminij i željezo, a od njih načinjeni prefabricirani komadi, moduli, montirani su na postojeći, prethodno podignuti okvir od armiranog betona.  

Projekt uređenja interijera bio je gotovo jednako impresivan kao i zamisao o gradnji 16-katnice na glavnom gradskom trgu, a u njemu su sudjelovali neki od najznačajnijih umjetnika i dizajnera tog razdoblja. Prostor prizemlja u kojem su se nalazili naslonjači izvedeni po uzoru na radove Miesa van der Rohea, oblikovao je arhitekt Neven Šegvić. Atrij nebodera u kojem se nalazila i recepcija oblikovali su Šegvić i Bernardo Bernardi, reljefne ukrase na zidu izradio je kipar Vojin Bakić, dok je Edo Murtić izveo zidne kompozicije. Osim njih, suradnici na razradi projekta bili su arhitekti i dizajneri Mario Antonini, Milan Dobrić, Vladimir Frgić te Emil Weber. 

Ipak, najimpresivnije uređen prostor bio je onaj kavane i bara koji su se nalazili na petnaestom katu nebodera. Bernardo Bernardi dizajnirao je namještaj, a Vojin Bakić u kavanu je smjestio skulpturu "Razlistani oblici". Zidove su slikarskim intervencijama uredili Edo Murtić i Raoul Goldoni - Murtić je oslikao strop, a Goldoni je tehnikom grafita oslikao zidove bara i prostor šanka.    

Uređenje interijera tzv. "Iličkog nebodera" predstavlja vjerojatno najpotpuniji i najuspjeliji projekt potpunog oblikovanja prostora, kao realizaciju modernističkog ideala total dizajna. 

*Unatoč nastojanjima s autorom i/ili nositeljem autorskih prava djela ili fotografije djela nije se uspio uspostaviti kontakt te je djelo reproducirano bez eksplicitne privole autora i/ili nositelja prava te se obvezujemo ukloniti sporne dijelove zapisa na njihov zahtjev.
Ovaj zapis, kao i projekt Centar oblikovanja svakodnevice u okviru kojega je nastala Mreža dizajneskog sjećanja, neprofitnog je karaktera.

*Unatoč nastojanjima s autorom i/ili nositeljem autorskih prava djela ili fotografije djela nije se uspio uspostaviti kontakt te je djelo reproducirano bez eksplicitne privole autora i/ili nositelja prava te se obvezujemo ukloniti sporne dijelove zapisa na njihov zahtjev.
Ovaj zapis, kao i projekt Centar oblikovanja svakodnevice u okviru kojega je nastao, neprofitnog je karaktera.