Tomislav Krizman hrvatski je likovni umjetnik rođen 1882. u Orlovcu kraj Karlovca. Jedan je od prvih i najvažnijih zagovornika ideje približavanja umjetnosti i industrije kako bi se podigla kvaliteta proizvodnje u Hrvatskoj, a njegova su nastojanja imala izrazit utjecaj na razvoj i pozicioniranje dizajna. Tomislav Krizman postao je zagovornik te ideje nakon susreta s praksom Wiener Werkstatte (Bečkih radionica) te Deutscher Werkubnd (Njemačka federacija rada) tijekom školovanja u Beču, u Školi za umjetnosti obrt te na Akademiji, od 1902. do 1911. godine te tijekom kasnijeg usavršavanja u Münchenu i Parizu. Prije odlaska u Beč školuje se na Trgovačkoj akademiji u Zagrebu te privatno uči crtanje i slikarstvo kod Bele Čikoša-Sesije, Auera i Menci Clementa Crnčića. Tijekom školovanja približava se secesijskoj skupini umjetnika te sudjeluje na njihovim izložbama. Po povratku u Zagreb počinje raditi kao profesor na Obrtnoj školi te kao scenograf HNK, a 1922. postaje profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Kako bi vlastita nastojanja na području oblikovanja i proizvodnje predmeta svakodnevne uporabe realizirao i u praksi, 1927. godine osniva organizaciju Djelo. Pri oblikovanju predmeta pokazuje modernističke tendencije pročišćenja i naglašavanja primata forme, svođenjem na osnovne geometrijske oblike, dok je ornament eventualni dodatak. Ipak, svojim je djelovanjem nastojao ostvariti prepoznatljiv nacionalni oblikovni izraz te je stoga na modernističke forme često aplicirao ornamentalne detalje iz narodne tradicije. Najznačajniji dio njegova opusa predstavljaju djela grafičkog dizajna, prvenstveno plakati koje najčešće odlikuje tipično secesijsko oblikovanje čvrstom obrisnom linijom te poljima čiste boje, uz centralnu žensku figuru. Često je stvarao nove tipove slova kako bi ostvario integraciju teksta i slike na plakatu. Jedan je od prvih autora u Hrvatskoj koji su radili komercijalne, reklamne plakate. Osim toga, pripremao je i ilustrirao knjige i časopise, radio nacrte za diplome, plakete te kataloge, namještaj, porculan i staklo, a radio je i scenografiju i kostimografiju dramskih i opernih djela. Njegova rješenja za oblikovanje uporabnih predmeta odlikovala je upotreba akromatskih geometrijskih elemenata. Jedan je od osnivača Društva Medulić (1908.) te pokretač Proljetnog salona (1916.). Pred kraj života, 1952. godine izdaje knjigu O grafičkim vještinama. Dugogodišnji je član JAZU. Tomislav Krizman preminuo je u Zagrebu 1955. godine.
