Plakat za "Hrvatski proljetni salon"

Tomislav Krizman oblikovao je 1916. godine plakat za prvu izložbu Proljetnog salona, manifestacije koja je označila svojevrsnu lokalnu secesiju, tj. raskol i odvajanje modernijih umjetnika mlađe generacije koji su naginjali avangardnim stilovima što su se širili i popularizirali u glavnim europskim kulturnim središtima poput Münchena, Pariza ili Beča, od generacije starijih umjetnika koji su privilegirali tada kanonizirane oblike umjetnosti.  

Takav karakter manifestacije ogledao se i u Krizmanovu oblikovanju plakata, koji je nastojao simbolički uobličiti kvalitete nove umjetnosti. U gornjem dijelu plakata, iznad tekstualno donesenih glavnih informacija o izložbi, nalazi se prikaz gole muške figure. Ovaj prikaz bio je provokativan ne toliko zbog nagosti same koja se do 1916. u umjetnosti već poprilično uvriježila, već zbog idejnih konotacija koje je podrazumijevao. 

Naime, mlado tijelo u herojskoj nagosti bilo je simbol buđenja, novog rađanja i novog početka, što je bio jedan od ključnih motiva u secesijskoj umjetnosti. U tom kontekstu treba shvatiti i naziv manifestacije, "Proljetni salon", koja se tako zvala ne samo zato što se zaista održavala u proljeće, već i stoga što je proljeće konotiralo gore navedene ideje novoga. Štoviše, ključni časopis i glasilo bečkih secesionista zvao se "Ver sacrum" (Sveto proljeće).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

*Unatoč nastojanjima s autorom i/ili nositeljem autorskih prava djela ili fotografije djela nije se uspio uspostaviti kontakt te je djelo reproducirano bez eksplicitne privole autora i/ili nositelja prava te se obvezujemo ukloniti sporne dijelove zapisa na njihov zahtjev.
Ovaj zapis, kao i projekt Centar oblikovanja svakodnevice u okviru kojega je nastala Mreža dizajneskog sjećanja, neprofitnog je karaktera.