Juraj Dobrović hrvatski je likovni umjetnik, skulptor, grafičar i dizajner rođen 1928. godine u Jelsi. U Zagrebu završava Ekonomski i Filozofski fakultet (Odsjek za povijest umjetnosti). Dobrović baštini i nastavlja tradiciju racionalističke umjetnosti koju je u poratnoj Jugoslaviji uspostavila umjetnička grupa Exat 51, a serijom međunarodnih izložbi nastavio pokret Nove tendencije, kojeg je i sam bio pripadnik. Dobrović razvija vlastiti analitički sustav koji koristi za analizu i eksperimentalno propitivanje djelovanja svjetlosti te je jedan prvih umjetnika na prostoru Jugoslavije koji izrađuje op-art kompozicije. Osim toga, poigrava se komplementarnim oblicima geometrijskih likova i tijela u dvodimenzionalnom te trodimenzionalnom prostoru, tj. u grafici i skulpturi, ostvarivši na taj način jedinstven opus obilježen tematiziranjem i premošćivanjem tradicionalnog, univerzalnog dualizma. U području grafičkog oblikovanja istaknuo se izradom plakata za vlastite izložbe (Galerija suvremene umjetnosti u Zagrebu, 1977.), ali i izložbe koje su tematski bliske njegovim interesima (Britanski industrijski dizajn, 1970.). Kao dizajner koristi postupke i oblike koji su svojstveni njegovu likovnom i grafičarskom izričaju, čak i kada je riječ o reklamnom plakatu (Amaro Isolabella, 1960.). Dobrović se okušao i kao dizajner uporabnih predmeta, međutim u ovom kontekstu postupci koji su karakterizirali njegovu skulptorsku praksu imaju dominantno ornamentalan karakter (pr. bakreni pladanj, 1962.). Izlagao je na brojnim izložbama u inozemstvu i zemlji, a osim sudjelovanja na Novim tendencijama, treba istaknuti i nastupe na Venecijanskom bijenalu 1972. godine i na Bijenalu u Sao Paoulu 1973. godine. Juraj Dobrović živi i radi u Zagrebu.