Josip Seissel, koji je djelovao i pod pseudonimom Jo Klek, hrvatski je arhitekt i likovni umjetnik, rođen u Krapini 1904. godine. Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1929. godine diplomirao je arhitekturu, a unutar struke istaknuo se kao vrstan urbanist koji je radio vrlo uspješne i prihvaćene projekte proširenja gradskih sredina te, poglavito nakon Drugog svjetskog rata, projekte obnove ratom devastiranih gradova. Ipak, još tokom srednjoškolskog školovanja Seissel se upoznaje i približava idejama onovremene umjetničke avangarde. Uvijek kritičan spram okoštalih konvencija učmale sredine, provocirao je autoritet i javno mišljenje. Zbog sudjelovanja u predstavi amaterske grupe Traveleri, za koju je napravio scenografiju i kostime inspirirane ruskim konstruktivizmom, obrazovanje je morao nastaviti u Beogradu. Nakon toga Seissel, djelujući pod pseudonimom Jo Klek, približava se lokalnoj grupi avangardnih umjetnika okupljenih oko časopisa Zenit. U tom periodu nastaje i njegovo najznačajnije djelo, prva apstraktna kompozicija na području tadašnje Jugoslavije, PAFAMA (1923.). Iste godine nastaje i Seisselov vjerojatno najpoznatiji plakat  „Pomozite studentima“, ali i još nekoliko vrijednih ostvarenja  iz područja grafičkog dizajna, poput plakata „Kino“ ili „Reklame“. Iako njegov dizajnerski opus nije naročito velik, utjecaj koji je ostvario na lokalnu sredinu iznimno je bitan. Naime, preuzimajući formalne elemente i postupke konstruktivizma i suprematizma (pr. kolaž i fotomontažu), Seissel je zenitizmu dao likovnu dimenziju te na taj način inaugurirao oblikovni jezik koji će preuzeti naredna generacija autora koji će stasati nakon Drugog svjetskog rata. U malom broju radova u domeni grafičkog dizajne očituje se arhitektonska naobrazba kao njegova primarna struka, osobito na najuspjelijem plakatu „Pomozite studentima“, kojeg odlikuje konceptualna arhitektoničnost te formalna redukcija i pročišćenost uslijed koje su oblici svedeni na osnovne geometrijske, što im daje izrazitu komunikacijsku snagu i upečatljivost. Znatan uspjeh Seissel postiže 1937. kada njegov projekt za jugoslavenski paviljon za Svjetsku izložbu u Parizu dobiva Grand prix. Tridesete godine period su Seisselovog zaokreta ka nadrealističkoj umjetnosti te predstavlja vjerojatno najdosljedniji primjer takve prakse. Godine 1950. postaje članom  JAZU, a 1969. godine dobiva nagradu za životno djelo „Vladimir Nazor“. Prva izložba organizirana mu je 1978. godine u Galeriji Nova. Josip Seissel preminuo je u Zagrebu 1987. godine.