Vanja Bertalan: "Korisnici elektronskih medija imaju sve veća očekivanja, žele potpunije, kvalitetnije i preciznije informacije"

Tekst o dizajnu elektronskih i interaktivnih medija objavljen u Pregledu hrvatskog dizajna 1112 napisao je Vanja Bertalan povodom bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna održane 2010. godine.

U predgovoru kataloga za Izložbu hrvatskog dizajna 02, Željko Borčić ističe probleme u području web produkcije, gdje ulogu “dizajnera i komunikatora” obavljaju informatičari. Zaista, početkom tisućljeća sve poslove oko izrade web projekata najčešće je radila jedna osoba, popularno zvana webmaster. Vjerojatno najveći razlog za takvu situaciju bio je ta­dašnji vrlo mali doseg i utjecaj elektronskih medija. Zbog toga, vrlo su se rijetko mogle opravdati veće investicije koje bi otvorile prostor za ozbiljnije bav­ljenje svim aspektima produkcije. Tokom posljednjih desetak godina situacija se kontinuirano mijenja nabolje, web i elektronski mediji općenito postali su primarni izvor informacija za velik dio stanovništva, a danas u procesu razvoja online projekata često sudjeluju multidisciplinarni timovi koji uključuju specijaliste iz područja informacijske arhitekture, korisničkog iskustva, dizajna korisničkih sučelja, programiranja, sociologije, statistike i drugih.

Eksplozivan rast konzumacije elektronskih medija donosi zanimljiv fenomen. Kao posljedicu povećane dostupnosti informacija, korisnici imaju sve veća očekivanja, žele potpunije, kvalitetnije i preciznije informacije. Uz to, očekuju mogućnost aktivnog uključivanja u komunikaciju i očekuju da ih se tre­tira kao ravnopravne sugovornike. S druge strane, pokazuje se da samo manji broj agilnijih brendova uspijeva slijediti ovu transformaciju očekivanja ko­risnika, dok većina još uvijek pokušava elektronske medije koristiti kao tradicionalan, jednosmjerni ka­nal komunikacije.

Šire gledano, needuciranost tržišta, a pogotovo ne­uvažavanje potreba i očekivanja korisnika je jedan od temeljnih problema koji onemogućavaju brži razvoj ovog medija u Hrvatskoj. Na ovom segmen­tu je potrebno intenzivno raditi u smislu sustavne edukacije tržišta i u smislu motivacije produkcijskih agencija da u svoje procese aktivnije uvedu eduka­ciju klijenata te fazu analize i projektiranja, kako bi mogli očekivati da će finalni proizvodi zadovoljavati potrebe i naručitelja i korisnika.

Za razliku od ostalih grana dizajna, edukacija ka­drova kod elektronskih medija je i dalje primarno u domeni samoobrazovanja. Formalna edukacija postoji samo u sklopu Umjetničke akademije sve­učilišta u Splitu – diplomski studij Dizajn u novim medijima, te u obliku jednog kolegija na Studiju dizajna sveučilišta u Zagrebu – Oblikovanje web stranica. Uz to, postoji i niz početničkih tečajeva koji mogu biti prikladni za savladavanje osnova, ali oni ne nude nikakav širi opseg znanja, potreban za postizanje ozbiljnijih rezultata u ovom području. U ovom segmentu neophodno je napraviti napredak, kako bi se uopće moglo očekivati uspostavljanje stručnih kriterija i standarda kvalitete.

Među prijavljenim radovima, sve više radova je izrađeno isključivo za mobilne platforme ili uključuju podršku za njih. To je vrlo pozitivno i sasvim u skladu s jakim trendom povećanja udjela konzu­macije digitalnih sadržaja putem mobilnih uređaja. Također, zanimljivo je primijetiti val novih projekata koji žive isključivo u digitalnom svijetu, bez tradicio­nalne offline prisutnosti. Posebno treba istaknuti i radove koji su kvalitetno integrirani sa svim ostalim (offline) komunikacijsko-promotivnim kanalima (npr. Hartera festival mobilna aplikacija; Terraneo 2011 Online DVD), obzirom da se elektronski mediji još uvijek, generalno gledajući, prečesto tretiraju kao odvojena cjelina umjesto da budu integralni dio brend strategije.

U odnosu na prethodnu izložbu, kada je prijavljeno 16 profesionalnih i 10 studentskih radova, možemo primijetiti porast broja prijava na 22 profesionalne i 13 studentskih. Ovaj porast je svakako pozitivan i ukazuje na opći porast aktivnosti na području elek­tronskih medija. No ipak, rekao bih, nije u skladu sa stvarnim stanjem na tržištu, budući da primjećujem kako mnogi važni radovi ostvareni u ovom području nisu bili prijavljeni za izložbu. Siguran sam da to otvara prostor da se u narednom razdoblju aktiv­nije komunicira važnost ovakve bijenalne izložbe i time motiviraju agencije da podrže izložbu i prijave svoje radove.