Tin Kadoić: "Dizajn interakcija zaslužuje snažniju i brojniju prisutnost u kategoriji dizajna u digitalnim medijima"

Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1314 Tin Kadoić napisao je tekst o kategoriji dizajn u digitalnim medijima.

Novi mediji, elektronski mediji, dizajn u digitalnim medijima, dizajn interakcija... sama dinamika promjene imena kategorije kroz godine već dovoljno upućuje na konstantnu evoluciju ovog područja dizajnerskog djelovanja i naše percepcije istog. Potrebno je i s malim odmakom razlikovati dizajn interakcija i ostale nazive. Dok se kod novih, elektronskih i digitalnih me­dija primarno fokusiramo na medij produkcije samih radova (a on je u konstantnom razvoju), kod dizajna interakcija fokus je na dvosmjernoj komunikaciji korisnika i proizvoda – koji mogu biti mehanički, analogni, djelomično ili potpuno digitalni. U dizajnu interakcija primarni fokus je na zadovoljavanju potre­ba korisnika, a sama disciplina redovito se povezuje s nizom drugih – industrijskim dizajnom, ergonomijom, psihologijom, dizajnerskim istraživanjem, informacijskom arhitekturom, oblikovanjem sučelja, itd.

Iako smo na ovogodišnjoj bijenalnoj izložbi vidjeli restruktu­riranje i u drugim kategorijama, dizajn u digitalnim medijima teži široko obuhvatiti veliku brojnost i heterogenost unutar produkcije digitalnih sadržaja. Tako su se ove godine u prija­vama našli radovi koji sežu od umjetničkih web stranica, pre­ko korporativnih sjedišta, medijskih portala, video spotova i mobilnih aplikacija, pa do, s mog gledišta posebno pohvalnih par radova u području interaktivnih instalacija. Pohvalno je da smo u odnosu na prošli bijenale zaprimili skoro dvostruki broj radova. Trend je svakako pozitivan, no i dalje apsolutni brojevi ne fasciniraju u odnosu na broj prijava u vodećoj pro­fesionalnoj kategoriji Dizajna vizualnih komunikacija. Tržišno gledano, produkcija dizajna u digitalnim medijima u iznimnoj je ekspanziji, no same prijave brojčano to ne prate. Je li kvali­teta radova premala kako bi zadovoljila selekcijske kriterije? Ili proizvođačima tog sadržaja nisu zanimljive strukovne izložbe i nagrade? Svaka od strukovnih nagrada stavlja fokus na ra­zličite vrijednosti radova – strategija, oblikovanje, produkci­ja, copywriting, inovativnost, uspješnost, itd, no upravo ova vrsta kriterija, odnosno parametara, zahtijevala bi otvorenu raspravu oko toga koje su od tih vrijednosti najvažnije u širem društvenom kontekstu kako bismo bili transparentniji prema potencijalnim prijaviteljima za buduće izložbe. Bijenale HDD-a važan je primarno kao zapis vremena u kojem živimo. U tom zapisu bitni su nam i kvantitativni i kvalitativni pokazatelji smjera u kojem se krećemo.

U sklopu profesionalne kategorije radova prepoznaje se izra­žen trend u segmentu tzv. responzivnog dizajna: tehnologije produkcije web stranica koja omogućava optimalni prikaz na svakom uređaju. Iako se najčešće misli na mobilne telefone, tablete i osobna računala, zapravo je cilj responzivnog dizajna prilagoditi proizvod svim uređajima, rezolucijama i ekranima, uključujući i one koji još nisu postali standard. Aktualna godi­na definitivno je prijelomna točka nakon koje sva kvalitetna digitalna rješenja moraju biti producirana na gore spomenuti način. Time će vrlo skoro distinkcija između responzivnog i neresponzivnog, nadamo se, vrlo skoro izaći iz upotrebe.

U kontekstu kategorije za koju sam pozvan u selekcijsku komi­siju, htio bih staviti poseban naglasak na dizajn proizvoda. Izvan naših granica uobičajeno je da je product designer osoba koja se bavi procesom kreiranja novih proizvoda u najširem smislu. Naime, kod nas se vrlo često taj termin koristi naizmjenično s pojmom industrijskog dizajna, iako termin proizvod zapravo podrazumijeva ne samo fizičke artefakte, nego npr. i usluge i softver. Produkt dizajneri u ovom se smislu često bave isklju­čivo digitalnim proizvodima, no sudjeluju u svim procesima i fazama tog proizvoda. Startup kultura dodatno je pojačala ovu percepciju, pa tako kad razgovaramo o digitalnim kompanijama, zapravo razlikujemo one proizvodne, i one servisne.

Kroz naredne godine, dizajn interakcija zaslužuje snažniju i brojniju prisutnost u ovoj kategoriji. Riječ je o proizvodima koji su dizajnirani s korisnikom na umu (user centered design), s testiranim rasponom korisničkih scenarija, uzimajući u obzir sve varijable uređaja, ljudskih faktora te vanjskih utjecaja. Ra­dovi trebaju biti responzivni, no ne tek u ranije spomenutom smislu, već na način da se prilagođavaju duhu vremena, kao i međunarodnim trendovima – strateškim, strukturalnim, teh­ničkim, kreativnim i vizualnim. U ovom postindustrijskom društvu, digitalni proizvodi realnost su svjetske scene inovacije. Nadam se da to postaje i naša budućnost.