Maša Milovac: "Sve je više interdisciplinarnih projekata u kojima su produkt dizajneri te dizajneri vizualnih komunikacija postali dio središnjeg kreativnog tima"

Tekst je pisala predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva Maša Milovac kao uvodnu riječ u Pregledu hrvatskog dizajna 1718 izdanom povodom bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna održane 2018. godine.

Uloga ovog kratkog teksta je osvrnuti se na stanje dizajna unazad dvije godine, opisujući kontekst u kojemu su ovdje prezentirani (ali i mnogi drugi) radovi nastajali kako bi, nadamo se, posjetitelju izložbe i čitatelju kataloga iskustvo bilo upotpunjeno. Izložba hrvatskog dizajna 1718, deseta u nizu, povod je i prilika da se još jednom pokuša dati osvrt na realno stanje dizajna, na okruženje u kojemu djelujemo kao dizajneri, kao i na neke promjene koje smo primijetili i koje vrijedi istaknuti. Poboljšanje uvjeta rada za dizajnere, veća prisutnost dizajna u svakodnevnom okruženju građana te promicanje struke oduvijek su bile točke interesa i djelovanja HDD-a, i zaista, dosadašnje Izložbe hrvatskog dizajna u velikoj mjeri upravo o tome i svjedoče. Nažalost, još uvijek izostaju održive razvojne strategije i planski dokumenti koji bi se provodili na razini države s ciljem osnaživanja raznih grana industrije, turizma te gospodarstva općenito. U takvom kontekstu očito je da i nešto što se nama čini toliko temeljno, poput Nacionalne strategije dizajna, mora čekati neka bolja vremena. Stagnacija društva u cjelini prisutna je na svim razinama, zato i ne čudi opći nedostatak vizije i manjak političkog interesa za dublje razumijevanje i prepoznavanje potencijala naše struke. Naravno da dio odgovornosti snosimo i mi dizajneri, te bismo, kao što kaže Koraljka Vlajo “morali naći snage za provođenjem (kakvih-takvih) redovnih analiza stanja svog sektora što je bazični uvjet za svaki budući pokušaj bilo kakvog strateškog djelovanja”. Izložba hrvatskog dizajna igra dijelom i tu važnu ulogu i pokazatelj je kvalitete produkcije, strukture naručitelja dizajna, te na kraju razvoja ili transformacije pojedinih disciplina dizajna te pojave nekih novih.

I dalje je najbrojnija produkcija u području vizualnih komunikacija, no vrijedi istaknuti da je sve više interdisciplinarnih projekata u kojima su produkt dizajneri te dizajneri vizualnih komunikacija postali dio središnjeg kreativnog tima koji između ostalih čine i arhitekti, modni dizajneri, dizajneri novih medija i drugi. To nam je važno ne samo zbog jačanja interdisciplinarnosti u praksi dizajna, već i zbog percepcije naručitelja te onih koji o dizajnu možda ne znaju mnogo, jer govori o širenju uloge i primjenjivosti dizajna. Zabrinjavajuća su recentna događanja s nezavisnim prostorima kulture, poput Kulture promjene SC-a, čiji su kulturni programi bili razvojna platforma za generacije mladih dizajnera koji su upravo tamo započinjali svoje karijere. Istovremeno, neki od dizajnera koji su se formirali na toj sceni danas sve više bivaju angažirani kao dizajneri velikih državnih kulturnih institucija, što je zanimljiva pojava i pomak vrijedan spomena. Zanimljivo je pratiti i kako se razvijaju pojedini dizajneri i dizajnerski kolektivi koji su u skromnim uvjetima, ali s puno hrabrosti i strasti prije svega nekoliko godina odlučili pokrenuti vlastite dizajnerske brendove i ući u proizvodnju i na tržište bez pravog industrijskog zaleđa. To je važno ne samo kao potvrda kvalitete hrvatskih dizajnera, već i kao inspirativan primjer za mlađe generacije dizajnera koji tek izlaze s fakulteta, te dokaz da je kontinuiranim investiranjem u vlastitu praksu moguće dostići rezultate s kakvima se može konkurirati na međunarodnom tržištu.

Danas zaista možemo biti zadovoljni velikim brojem različitih javnih dizajnerskih događanja, koja se međusobno razlikuju, vođena su drugačijim pretpostavkama, njeguju i fokusiraju se na različite vrijednosti i kvalitete, otvaraju različite perspektive na dizajn, a samim tim privlače i različitu publiku. Aktivnosti HDD-a - HDD Galerija, Plan D, edukativni, izdavački program i mnoge druge – tako pokušavaju ne samo odgovoriti na opće potrebe kako same dizajnerske zajednice tako i široke javnosti, nego i biti komplementarne s drugim dizajnerskim događanjima, nadopunjivati ono što nedostaje. Plan D upravo iz tih razloga preuzima pomalo nezavidnu ulogu iskačući iz tih sada već preopterećenih tračnica te ispituje neke nove pravce. Za razvoj diskursa o dizajnu i istraživanje povijesti dizajna posebno su važne i izložbe u HDD galeriji, često popraćene iznimno vrijednim publikacijama koje redovito svojim sadržajem nadilaze i upotpunjuju same izložbe. No još važnije od toga, govore o onim fenomenima iz povijesti koji su relevantni za sadašnjost dizajnerske prakse. Napokon svjedočimo i svojevrsnoj decentralizaciji, odnosno širenju većine gore navedenih aktivnosti iz Zagreba prema drugim gradovima, ali i uspostavljanju uzajamnih suradnji. Prvenstveno treba izdvojiti česta gostovanja izložbi u organizaciji HDD-a u Domu mladih / Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu, ali i u Rijeci, Puli, Varaždinu i drugdje. Sve vidljivija je i dizajnerska aktivnost širom Hrvatske, osobito u Splitu, Rijeci, Dubrovniku, Osijeku, Koprivnici i u Istri, dijelom zbog vraćanja nekadašnjih studenata dizajna u svoje rodne gradove, dijelom zahvaljujući sve aktivnijoj i povezanijoj sceni, ali i zbog proaktivnog djelovanja dizajnerskih fakultetskih studija u gradovima u kojima se nalaze i gdje vrijedno odgajaju nove generacije. Na kraju, ali ne i najmanje važno, ne iznenađuje visoka kvaliteta studentskih radova u kategoriji vizualnih komunikacija, međutim zbog prirode zadatka u kojemu se projektira za nekog imaginarnog naručitelja i idealni kontekst, teško ju je objektivno usporediti s radovima u profesionalnoj kategoriji. Pomalo začuđuje manjak radova u studentskoj kategoriji produkt dizajna. Nažalost, u selekciji izložbe nisu vidljivi ni radovi studenata koji svoje projektne zadatke izvode u realnom okruženju, i to sa stvarnim tvrtkama i civilnim udrugama, što je već dobro uhodana praksa i razvijena metodologija u obrazovanju produkt dizajnera na Studiju dizajna u Zagrebu. I ova izložba će, vjerujemo, otvoriti neka nova poglavlja i teme, otkriti nam neke radove kolega koje još nismo upoznali, te zaokružiti dvogodišnji ciklus novim priznanjima i nagradama koje će još neko vrijeme dobitnicima, ali i svima ostalima, biti dodatni poticaj za novi ciklus.

 

izvor: Pregled hrvatskog dizajna 1718; tekst: Maša Milovac