Koraljka Vlajo: "Proces selekcije produkt dizajna još uvijek sadrži i značajan moment 'domaćih olakotnih okolnosti'"
Tekst o selekciji produkt dizajna povodom Izložbe hrvatskog dizajna 0708 pisala je Koraljka Vlajo.
Nezahvalno je pisati tekst o suvremenom hrvatskom produkt dizajnu jer su iz godine u godinu problemi isti – svi već znamo sve o nepostojanju proizvodnje, o manjku obrazovanja o dizajnu, o nedostatnim ulaganjima u njega. Poznata nam je jadna situacija “(ne)proizvodne” Hrvatske, poznat nam je i širi društveni kontekst nerazumijevanja moguće korisnosti dizajna – od nebrige za lokalnu sredinu do zanemarivanja dijela društva. Je li se išta promijenilo u protekle dvije godine, koliko je prošlo od prethodnog Pregleda hrvatskog dizajna 040506?
Na izložbi 040506, zbog manjka kvalitetne produkcije, produkt dizajn bio je prisutan tek simbolično – dvjema serijama namještaja od kojih je jedna doživjela proizvodnju, a druga nije. Količina prijavljenih, kvalitetnih, a ujedno i izvedenih radova nadmašuje prethodnu izložbu, iako je produkcija u kategoriji vizualnih komunikacija i dalje nerazmjerno kvalitetnija.
Za Pregled hrvatskog dizajna 0708 selektirano je čak 146 radova u području vizualnih komunikacija te 29 radova u šarolikom području produkt dizajna (od traktora do ambalaže). Napomenimo pritom da su kriteriji odabira u ove dvije skupine radova još uvijek neujednačeni. Dok su radovi iz prve skupine prolazili izuzetno rigoroznu selekciju, proces selekcije produkt dizajna još uvijek sadrži i značajan moment “domaćih olakotnih okolnosti”. Time nipošto ne tvrdim da unutar prikazane selekcije nema i vrhunskih proizvoda, no ipak je riječ o iznimkama. Nažalost, na temelju još uvijek oskudne količine prijavljenih pa tako i odabranih proizvoda, gotovo je nemoguće raščlanjivati proizvodne tendencije ili predviđati nova kretanja u hrvatskom dizajnu.
Iznimka te ujedno i najsvježija pojava svakako je prodor dizajna u područje male brodogradnje. Relativno zanemarivana grana industrije – uglavnom se spominje potop velikih hrvatskih brodogradilišta – u protekle je dvije godine procvjetala te proizvela nekoliko vrhunskih modela brodova ovjenčanih međunarodnim priznanjima. Primjer male brodogradnje potvrđuje i postavke kojima već neko vrijeme baratamo govoreći o mogućem smjeru kretnja hrvatske industrije i dizajna. Prvo, da male i okretne tvrtke često imaju puno više sluha za dizajn nego proizvodni mastodonti (što su potvrdili i pozitivni primjeri nekih, doduše rijetkih, proizvođača namještaja), te drugo – da je za predanost uvođenju dizajna ključna svijest prvog čovjeka tvrtke.