Katarina Nina Simončič: "Osnovno obilježje dizajna danas je raznolikost u pristupu, proizvodnji i promišljanju"

Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 0910 održane 2010. godine, tekst o seleciji modnog dizajna pisala je Katarina Nina Simončič.

U ovogodišnjem odabiru modnog dizajna velika pozornost posvetila se obrazloženju oblikovnog procesa i faza postupaka koji su doveli do modnog produkta. Osim estetskih, funkcionalnih, kreativnih i inovativnih segmenata, izabirali su se radovi koji su kvalitetno predstavili polazišta i faze dizajniranja (oblikovanja).

Osnovno obilježje dizajna danas je raznolikost u pristupu, proizvodnji i promišljanju, što se ocrtavalo i u pristiglim radovima koji predstavljaju vizualni kod društva. Društveni sustav oblikuje modu, dok modna pista, tj. prezentacija, u svijetu sve češće postaje iskaz društvenog nezadovoljstva, političkog stava ili jednostavno odgovor na aktualne globalne ili gospodarske probleme. Estetski, međunarodni stilovi obilježeni su raskošnom paletom koja se kreće u rasponu od klasičnog pristupa koji se proteže od purizma do dekonstrukcije, do onih koji istražuju svoje poticaje u povijesnim stilovima ili suvremenim tehnološkim dostignućima. U suvremenom dizajnu naglasak je na dehumanizaciji ljudske siluete, tj. tijelu podređenom odjevnom proizvodu. Postupno se mijenja definicija dizajnera, koji više nije samo estetičar, tj. poznavatelj skladnih odnosa tkanina, kroja, tijela, već je to prije svega inovator. Osoba koja proizvodi nove tkanine, primjenjuje nove tehnologije, razmišlja poput arhitekta, povjesničara umjetnosti, teoretičara, sociologa oblikujući predmet multifunkcionalnih značajki.

Hrvatsko modno oblikovanje autohtonog potpisa temelji se na manjim modnim atelijerima koji dosljedni svom istraživačkom putu nude tržištu kvalitetan dizajn. Osim njih, postoje domaći dizajneri koji radeći za konfekcijsku masovnu inozemnu i domaću proizvodnju pridonose sveukupnoj promociji hrvatskoga dizajna. Na ovoj izložbi predstavljeni su radovi sljedećih dizajnera:

Patrizia Dona oblikovala je modne dodatke, inspirirane Duchampovim doprinosom umjetnosti - readymade. Umjetnost i moda intenzivnije su se počele isprepletati početkom 20. stoljeća, kada se uočava snažna kolaboracija izmedu umjetnika i obrtnika. Osamdesetih godina formiralo se nekoliko izrazito jakih grana modnog oblikovanja: ready-to-wear Kkonfekcijska odjeća), haute couture i art to wear, moda koja ima snažnu okosnicu umjetnosti, proizašla promišljanjem japanskih dizajnera i mlađe generacije školovane u Antwerpenu. Predstavljeni radovi, nazvani Metamorfodlon, modni su dodaci koje autorica naziva Objects to wear - nosivi objekti. Obliku harmonike autorica prilagođavanjem daje novu funkciju pretvarajući ga u modni dodatak.

Maja Šimunović predstavlja se kolekcijom modnih dodataka oblikovanih od kožnih otpadaka. Ekološko promišljanje autorice događa se u istom trenutku kada se u svijetu intenzivno zalaže za istraživanje i promociju ekotkanina i revitalizaciju tradicijskih proizvodnji.

Limes je naziv kolekcije studia l-gle, a temelji se na ritmičkim ponavljanjima zaobljenih ploha te na igri prozračne i punije tkanine. Slični vizuaini efekti koji izazivaju psihološke podražaje prisutni su u modi 60-ih godina 20. stoljeća, kada na modu snažno utječe Op-art. No u kolekciji Limes zanimanje autorica nije usmjereno samo na optičke podražaje, već i na taktilne. Tretiranje plohe podsjeća na glazbene impulse ili valove, koji stvaraju živu i neizvjesnu kompoziciju na osobi koja ih odijeva.

Osjećaj za taktilno prisutan je u oblikovanju Marijane i Josipe Bronić. Njihova kolekcija zasnovana je na vlaknima prirodnog podrijetla, no ručnom doradom autorice su stvorile jednostavne i jedinstvene odjevne predmete. lako je naglasak na primarnim odjevnim oblicima, harmonija odjevnog oplošja i teksture u savršenom su dijalogu.

Studio Sheriff & Cherry predstavlja se osmišljenim imidžem kolekcijom Ellesse Heritage koja se sastoji od sportske i ulične odjeće već prepoznatljive palete i grafičkih uzoraka. Dizajn kolekcije žiriju je predstavljen crtežom i tekstom kroz sve faze oblikovanja, od ideje, polazišta do gotovog proizvoda, a skladnim odnosima elemenata vizualnog jezika zadovoljava potrebe širokog tržišta.