Branka Donassy: "Pozicija modnih dizajnera je danas kod nas vrlo osjetljiva i nestabilna"
Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1314, tekst o seleciji modnog dizajna pisala je Branka Donassy.
Ovogodišnja selekcija radova iz područja modnog dizajna trebala bi pokazati najbolja ostvarenja već etabliranih autora kao i predstaviti nova imena zbog kojih bismo mogli vjerovati da u Hrvatskoj postoje snage koje mogu iznjedriti modne proizvode koji se, po dizajnerskim dosezima kao i profesionalnoj razini izvedbe, mogu nositi s visokim svjetskim standardima. Cjelovitu sliku ipak ne možemo imati s obzirom na mali broj pristiglih radova i izostajanje autora koji bi svakako mogli osnažiti opći dojam. Očito je da većinu autora više privlači ‘živo’ predstavljanje, kao što su modne revije, od komornih izložbenih prezentacija koje su još k tome i selekcionirane.
Pozicija modnih dizajnera je danas kod nas vrlo osjetljiva i nestabilna s obzirom na uvjete u kojima stvaraju, kada se objektivno mogu uzdati samo u vlastite snage i snalažljivost u preživljavanju. Sami moraju organizirati proizvodnju u situaciji nakon sustavnog uništenja domaće modno-tekstilne industrije i ostanka manjih i uglavnom nedostatno tehnički i stručno-kadrovski opremljenih tvrtki, te samo nekolicine većih koje su orijentirane na lohn poslove i nisu zainteresirane za suradnju sa dizajnerima. Za to ima i objektivnih razloga, jer vlastiti dizajnerski proizvod zahtijeva velika rizična ulaganja koliko u samom procesu realizacije proizvoda, toliko i u plasmanu na tržišta na kojem vladaju stroga pravila igre i ogromna konkurencija. Domaće tržište je premalo, zatrpano jeftinim uvozom i potpuno neorganizirano u smislu planskih naručivanja kolekcija, po kojem principu funkcionira modna industrija u cijelom svijetu. Rijetki su domaći dizajneri koji uspijevaju održati proizvodnju i uz velike napore plasirati proizvode u inozemstvu. Sasvim je razumljivo i da najtalentiraniji i ambiciozniji mladi dizajneri odlaze u inozemstvo nadajući se pronaći sigurnije mjesto za profesionalni prosperitet.
Nalazeći se na vjetrometini ekonomske, kao i društvene krize, modni dizajneri se posljednjih godina nalaze u periodu ozbiljnih iskušenja pri odabiru vlastitog puta. U prilično kaotičnom prostoru mnoštva modnih događanja, od onih visoke produkcijske kvalitete do onih nedopustivo niske, kao i u atmosferi sveopće estradizacije mode kada se svatko može zvati modnim dizajnerom i preko noći postati ‘slavan’, teško se odlučiti za ozbiljan rad i neprekidno učenje i usavršavanje. Nerijetko mladi dizajneri, zavedeni zamamnim instant uspjehom, ne primjećuju da u konačnici erodira svijest o potrebi osobnog umjetničkog i profesionalnog razvoja. Dok pojedini mediji znatno pridonose kvalitetnoj promociji domaćeg dizajna, neki pak koji uvelike sudjeluju u stvaranju slike o modnom dizajnu podilazeći pretpostavljenom ukusu široke publike i smatraju se pozvanima vrednovati dizajn prema vlastitim estetskim premisama. Produkti modnog dizajna su suptilno komunikacijsko sredstvo koje zadire u psihološki i emocionalni prostor svakog pojedinca, koji je često izložen agresivnom utjecaju raznih interesnih subjekata koji koriste javne medije. Stoga bi mediji trebali biti svjesni svoje odgojne uloge i odgovornosti u promicanju vrijednosti s obzirom na moć i utjecaj koji imaju. Sagledavajući sveukupnu produkciju modnog dizajna u Hrvatskoj, primjetno je sve više usmjerenje dizajnera prema profiliranim grupama korisnika, sve češće povezivanje dizajnera u radu kao koautora, te stvaranje zajedničkih brendova.
Specifičnost u području modnog dizajna je mnoštvo trendova kao i njihove izuzetno brze promjene nekoliko puta u godini. Stoga su danas više nego ikada važne snažne dizajnerske osobnosti koje mogu stvorili prepoznatljiv autorski rukopis i samosvojnost dizajnerskog izraza. Pri odabiru radova za ovu izložbu upravo su kao kriteriji bili važni posebnost autorskog izraza, inovativnost, istraživački pristup kao i kvaliteta izvedbe. Izuzetno malo pristiglih radova studenata ukazuje da je inače hvalevrijedna godišnja prezentacija studenata Modni ormar nedostatna za stjecanje prakse i svladavanje métiera, kao i na manjak zajedničkih istraživačkih projekata. Unatoč malom broju prijavljenih radova, ovogodišnja selekcija u dizajnu odjeće kao i u dizajnu accessoirea pokazuje visoke standarde u dizajnu i izvedbi i zato treba čestitati onima koji pokazuju sinergiju talenta, znanja i upornosti u održavanju visokih profesionalnih i etičkih principa, kako bi se sačuvao dignitet struke.