Drugu je izložbu tako, koja se prostirala na 33 tisuće m2 u sedam paviljona, posjetilo više od milijun ljudi, a posebnu pozornost privukao je paviljon s modelima opremljenih suvremenih stanova u mjerilu 1:1, među kojima je i bio prototip Bernarda Bernardija za dvosoban stan. Uz stambena rješenja, interes posjetitelja na izložbi održanoj 1958. godine privukla su i dva najveća izložbena objekta: prehrambena robna kuća sa samoposluživanjem (arh. Gmajner, Milković i Ladinek) koja je 1959. godine dislocirana na Trešnjevački trg – NaMa, te konfekcijska robna kuća (arh. Dragomanović i Kučan) kasnije preseljena u Prašku ulicu 7 – Modna kuća.

Uz izložbeni dio, posjetitelji su mogli dobiti i različite praktične savjete o vođenju kućanstva, a povodom II. izložbe provedena je i anketa kojom su prikupljeni opći podaci o posjetiteljima te odgovori na pitanja raspodijeljena prema grupama problema: Stambena zajednica, Servisi, Individualno domaćinstvo, Trgovina i opskrba. Održani su i natječaji kojima se pokušalo odgovoriti na probleme suvremenog stanovanja pa je tako povodom III. izložbe raspisan natječaj za cjelovito rješenje novog načina stanovanja na kojemu je prvonagrađeni projekt bio onaj Bernarda Bernardija koji je kao "stan bliske budućnosti" kasnije u praksi postao najizvođenijim modelom. Ovakav cjeloviti pristup problematici suvremenog stanovanja prisutan u održavanju izložbi Porodica i domaćinstvo – od izlaganja prototipova i edukacija, provođenja anketa u cilju ispitivanja potreba i prikupljanja podataka o iskustvima izloženih rješenja pa sve do natječaja za ona nova, jasno ukazuje na značaj koji su kultura stanovanja i oblikovanje svakodnevice imali u ideji izgradnje novoga društva.