Pretraži mrežu

Plakat za predstavu "Balade Petrice Kerempuha"

P.kerempuh

Zbirka:
Vizualne Komunikacije

Dizajn:
Ivan Antolčić

Period (godina):
1969.

Naručitelj:
HNK

Mjesto izrade:
Zagreb

Mjesto korištenja:
Jugoslavija

Tipovi građe:
plakat

Ivan Antolčić oblikovao je 1969. godine plakat za predstavu "Balade Petrice Kerempuha" Miroslava Krleže. Plakat se sastoji od ilustracije uokvirene stilizirano izvedenim predmetima, karakterističnim motivima iz balade.   

Centralna ilustracija izvedena je stilom karakterističnim za Antolčićevo stvaralaštvo, a nastoji u malome reproducirati atmosferu i karakter književnog djela - ekspresionistička kombinacija crvene i crne boje u kombinaciji s gusto isprepletenim, te prijeteće nadvijenim formama raspela, vješala i oružja efektno dočarava tešku i mučnu atmosferu. 

U plakat je na zanimljiv način ugrađena i vremenska dimenzija - naime, statična, zamrznuta centralna ilustracija uokvirena je nizom predmeta, motiva iz djela, koji postavljeni u niz kao da se vrte, tj. kruže oko nje. Pritom se među spomenutim predmetima nalaze kako oni koji pobuđuju pozitivne konotacije pjesme, plesa i veselja - poput gusli, tamburice, srca i kape - tako i oni koji oslikavaju naličje teškog života težaka pod vlastelinskom čizmom - mač, okov, buzdovan. 

I dok se tako u životu smjenjuju čas pjesma i veselje, čas muka i patnja, sama situacija i odnosi moći ostaju isti i nepromijenjeni (statičnost središnjeg prizora), odražavajući tako možda i najpoznatije stihove iz Balada:

"Nigdar ni tak bilo
da ni nekak bilo,
pak ni vezda ne bu
da nam nekak ne bu.

(...)

Kak je tak je, tak je navek bilo,
kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu!" 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

*Unatoč nastojanjima s autorom i/ili nositeljem autorskih prava djela ili fotografije djela nije se uspio uspostaviti kontakt te je djelo reproducirano bez eksplicitne privole autora i/ili nositelja prava te se obvezujemo ukloniti sporne dijelove zapisa na njihov zahtjev.
Ovaj zapis, kao i projekt Centar oblikovanja svakodnevice u okviru kojega je nastala Mreža dizajneskog sjećanja, neprofitnog je karaktera.


Tagovi:
kazališteJugoslavijašezdesete