Oblikovanje časopisa "Život umjetnosti" 1967. - 1971.

"Prve brojeve časopisa “za pitanja likovne kulture i umjetnosti” grafički opremaju umjetnici Juraj Dobrović i Eugen Feller, a Arsovski će raditi devet svezaka, od dvobroja 3/4 (1967.) zaključno s brojem 14. (1971.), kad od broja 15 oblikovanje preuzima Ante Kuduz. U oblikovanju Života umjetnosti, a posebno layoutu knjižnog bloka, Arsovski se jasno oslanja na dosege visokog modernizma švicarske škole, tj. standarde koje je u našoj sredini u oblikovanju kataloga i knjiga postavio Ivan Picelj, čime i grafički signalizira ukorijenjenost časopisa u tradiciju modernizma. Dvostupačni prelom koristi se za glavne tekstove, a trostupačni za kraće informativne tekstove i recenzije u zadnjem dijelu časopisa, s karakterističnim “arhitektonskim” pozicioniranjem bloka teksta u donjem dijelu stranice, i sa značajno većom gornjom marginom koja uključuje paginaciju i potpise pod slike dislocirane pri vrhu stranice.  Dok se u prvom svesku (br. 3/4) za naslove velikih tekstova još javlja visokokontrastno pismo iz porodice Bodoni (kao u istodobnom katalogu Geffa!), već u sljedećem, br. 5, sav tekst je složen samo iz Helvetice (pri čemu se u tekstu umjesto italika javlja spacioniranje slova u riječi). Nakon toga se Helvetica konzistentno upotrebljava u svim naslovima, dok je u dužim tekstovima ipak zamijenjena serifnim pismom." - iz teksta M. Goluba i D. Kršića, Mihajlo Arsovski ● Knjige i periodika ● 3. dio: Prolog, CeKaDe, Teka, SN Liber, 1990-e i 2000-e, http://dizajn.hr/blog/mihajlo-arsovski-knjige-periodika-3-dio/